Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju okuplja stručnjake posvećene razumijevanju, dijagnostici i liječenju alergijskih i imunoloških bolesti. Naša misija je unaprijediti stručni rad i edukaciju kroz suradnju, istraživanje te razmjenu znanja. Društvo aktivno potiče razvoj moderne kliničke prakse, organizira stručne skupove i radionice te podržava inicijative koje doprinose zdravlju pacijenata svih dobnih skupina. Kroz kontinuiranu suradnju s domaćim i međunarodnim institucijama gradimo kvalitetne standarde i promičemo važnost alergološke i imunološke skrbi u široj zajednici.
Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju temelji svoj rad na stručnosti, etičnosti i predanosti razvoju medicinske znanosti. Težimo stvaranju okruženja u kojem se potiče kontinuirano učenje, razmjena iskustava i primjena najnovijih spoznaja u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
Posebnu pažnju usmjeravamo na edukaciju zdravstvenih djelatnika, unaprjeđenje dijagnostičkih i terapijskih postupaka te podršku istraživanjima koja pridonose boljem razumijevanju alergijskih i imunoloških poremećaja.
Kroz aktivnu suradnju s relevantnim stručnim društvima i institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu, društvo nastoji biti važan čimbenik u oblikovanju standarda i poboljšavanju kvalitete skrbi pacijenata. Naša je vizija stvoriti stručnu zajednicu koja odgovara na suvremene izazove te doprinosi razvoju moderne i učinkovite alergološke i imunološke medicine.
specijalizacija, subspecijalizacija
mjesto rada
specijalizacija, subspecijalizacija
mjesto rada
specijalizacija, subspecijalizacija
mjesto rada
specijalizacija, subspecijalizacija
mjesto rada
specijalizacija, subspecijalizacija
mjesto rada
specijalizacija, subspecijalizacija
mjesto rada
Alergologija u Hrvatskoj počinje početkom 20. stoljeća, kada su domaći liječnici među prvima prepoznali značaj alergijskih bolesti. Već 1909. Ernst Mayerhofer piše o alergijama u djece, a Ivan Hugo Botteri uvodi kožne testove za dijagnostiku ehinokokoze — pionirski rad u svjetskim okvirima. Velik doprinos dao je i dermatolog Fran Kogoj, koji od 1920-ih objavljuje radove o alergijskim bolestima te uvelike oblikuje tadašnju dermatovenerologiju i kliničku imunologiju.
Pravi razvoj započinje nakon Drugog svjetskog rata. Na inicijativu akad. Kogoja 1948. u Zagrebu nastaje prva Alergološka stanica, a 1951. JAZU organizira prvi Simpozij o alergiji u Jugoslaviji. U sljedećim godinama osnivaju se laboratoriji i odjeli u Zagrebu i Rijeci, a 1952. osniva se Alergološka sekcija Zbora liječnika Hrvatske, prvo formalno okupljanje stručnjaka na nacionalnoj razini.
Dva važna iskoraka obilježila su 1950-e: pokretanje proizvodnje alergena u tadašnjem Serovakcinalnom zavodu (1956.) te početak sustavnog praćenja peluda u zraku koje je vodila Iva Volarić-Mršić, čime se Hrvatska svrstala među prve zemlje s organiziranim peludnim mjerenjima.
Zahvaljujući prepoznatim klimatskim prednostima jadranske obale, sredinom 20. stoljeća razvijaju se brojni centri za liječenje astme i alergijskih bolesti — u Velom Lošinju, Hvaru, Dubrovniku, Rabu i drugdje. Na velikom međunarodnom simpoziju “Klima i alergija” (1964.) na Hvaru osnovan je Europski klimatski centar za alergijske bolesti.
Šezdesete i sedamdesete godine obilježava snažna organizacijska aktivnost: održavaju se prvi kongresi alergologa Jugoslavije, uvodi se sustavna edukacija liječnika, raste broj stručnih sastanaka i međunarodnih suradnji. Od 1972. Sekcija djeluje pod imenom Sekcija za alergologiju i kliničku imunologiju (SAKI), a Hrvatska postaje važan sudionik europske alergološke scene.
U tom razdoblju uvode se suvremene dijagnostičke metode (in vitro testovi, imunoglobulini, testovi celularne imunosti), jača suradnja s imunolozima i otvaraju programi poslijediplomske nastave iz alergologije i kliničke imunologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Do kraja 1980-ih obrazovano je stotine liječnika, dok su najistaknutiji stručnjaci dobili priznanja i status alergologa i kliničkih imunologa.
Tijekom 1970-ih i 1980-ih SAKI se ističe organizacijom važnih stručnih skupova, međunarodnih putovanja i simpozija, uključujući veliki simpozij o standardizaciji dijagnostičkih postupaka 1983., koji je okupio više od sto sudionika iz cijele zemlje i inozemstva.
Do sredine 1980-ih broj članova Sekcije narastao je na više od 130, potvrđujući širok interes za alergologiju i važnost dobro organizirane nacionalne službe. Hrvatski stručnjaci aktivno su sudjelovali u radu Europske akademije za alergologiju i kasnije u međunarodnim alergološkim društvima.
